Summary
Spiritual Market objedinjuje autorski jazz album Vedrana Ružića inspiriran zapisima putovanja Marka Pola i istoimeni prateći art film Johna Karduma i Ire Tomić.
Spiritual Market je novi, porinom nagradjeni autorski jazz album mladog glazbenika i slikara Vedrana Ružića u izdanju Croatia Recordsa.
Glavna mu je misija spajanje različitih umjetnosti pa tako za sebe kaže da dok slika vidi glazbu, a dok svira čuje boje. Glazbi i slikarstvu odlučio je pridružiti i fotografiju te filmsku umjetnost, a kao rezultat nastao je projekt Spiritual Market inspiriran zapisima putovanja Marka Pola na dalekom istoku.
Najprije je nastao jazz album koji kombinacijom prizvuka Istre i dalekog istoka, prati Polov put od Venecije do Kine. Album objedinjuje pet autorskih kompozicija, kasnosrednjovjekovni motet i tradicionalnu mongolsku skladbu u novim aranžmanima. Uz Ružića na kontrabasu, sastav čine njegovi kolege s konzervatorija u Klagenfurtu - Adriano Bernobić na bubnjevima i Pavle Miljenović na gitari, dok je tri je skladbe gostovao Mario Biočić na saksofonu.
Nakon albuma nastaje pripadajući film u režiji Johna Karduma i Ire Tomić, čija posebnost leži upravo u činjenici da je nastao na temelju muzike, a ne obratno, te ga autori nazivaju prvim hrvatskim jazz filmom. U svojoj izvedbi pak, opet su muzičari ti koji hvataju tempo s filmom, te tako koegzistiraju istovremeno - film i live bend svirka u svom zamršenom odnosu mačke i psa.
Film je apstraktni prikaz putovanja Marka Pola u kojem se isprepliću sadašnjost i prošlost, kao i stvarne i izmišljene ličnosti u vremenski distorziranim ulogama. Tako se uz Kineski zid, Kublaj Kana, Starca s planine, Derviša i samog Marka Pola kroz cijeli film pojavljuju motivi imigranata, granica, ratova za naftu, medijske propagande, siromaštva, zagađenja i klimatskih promjena, kao i nekih unutarnjih osvrta i borbi samih autora. Marko Polo je tako u filmu ujedno i povijesna ličnost i današnja izbjeglica. Ovaj eksperimentalni film je poput jazza nastajao često improvizirano i u hodu, naglasak je stavljen na motive, koji su se naknadno spajali u zaokruženu priču. Upravo posebnost pristupa i činjenica da je film nastao na temelju glazbe, a ne obratno, čine ga jedinstvenim te ga autori nazivaju prvim hrvatskim jazz filmom.
