Filmske mutacije: festival nevidljivog filma XIII

Pasolinijev Bijes. Hipoteza za rekonstrukciju izvorne verzije filma

La rabbia di Pasolini. Ipotesi di ricostruzione della versione originale del film, Italija, 1963.-2008., 76 min.

Pasolinijev Bijes. Hipoteza za rekonstrukciju izvorne verzije filma

Sinopsis

Pasolinijev Bijes je, kako njegov podnaslov sugerira, "hipoteza za rekonstrukciju", istodobno u pitanju je neočekivano otkriće, povratak izgubljenog pjesničkog glasa i vizionarska sila koja unosi vrtoglavicu u našu sadašnjicu. Film je rezultat dugotrajnog istraživačkog rada i filološke potrage Giuseppea Bertoluccija pod egidom Cineteca di Bologna i Istituto Luce. Hipoteza za rekonstrukciju 'vraća' Pasolinijevu djelu njegovu izvornu cjelovitost s dosad neviđenih 16 minuta materijala koje predstavljaju vrijedan dodatak i uvid u duh vremena.

Neobjavljeni Pasolini 2008. godine? Priča počinje 1963. kada je producent Gastone Ferranti angažirao Pasolinija da snimi film La rabbia. Bit će to filmski laboratorij, filmski esej, montaža repertoarnih slika koje će tvoriti poetični i politički prikaz suvremenog svijeta. Pasolini radi s filmskim žurnalima iz popularne serije Mondo libero koju je producirao Ferranti, te odlučuje iskoristiti te vizualne tragove vijesti i minulih zbivanja, interpolirati ih zajedno s umjetničkim slikama i rotogravurama, te podrediti lirskom tekstu koji podrhtava od građanske indignacije (glasovi koji recitiraju pripadaju Giorgiju Bassaniju i Renatu Guttusu) – time stvara novi kinematografski žanr. U pitanju je moćan intelektualni eksperiment koji naglo biva osujećen: producent odlučuje transformirati film i podijeliti ga u dva dijela povjeravajući drugi dio Giovanninu Guareschiju, prema dobro poznatoj shemi "viđeno iz lijeve perspektive – viđeno iz desne perspektive". Pasolini reagira razdraženo, ali na kraju prihvaća i odriče se prvog dijela svog filma kako bi stvorio mjesta za Guareschijevu epizodu. Time nastaje rascjep između pjesničkog teksta, koji je duži i drugačije strukturiran, te filma kakav je dosad prikazivan, iako vrlo rijetko, ustvari povučen je odmah nakon izlaska.

Film je to "odbačen, iskrivljen, prepolovljen" (Sanguineti) koji je konačno ugledao svjetlo dana zahvaljujući arheološkim iskopavanjima i kulturološkoj strasti. Ideja proizlazi iz uočene neusklađenosti između pjesničkog teksta i filma. Početni dio filma, kojeg se Pasolini morao odreći, vjerno je rekonstruiran slijedeći upute teksta i pronalazeći odgovarajuće slike u zbirci Mondo libera koja se čuva u Luci. Rekonstrukcija donosi šesnaest minuta novih slika (novi glumački glasovi, Bertolucci i sȃm Valerio Magrelli), slike De Gasparijeve sahrane, atomskih topova, rađanja Europske unije, Korejskog rata, talijanskog krajolika, talijanske televizije. One manifestiraju "nasilnu, nepovratnu društvenu i kulturnu transformaciju kojoj će Pasolini biti najoštriji i izmučeni svjedok" (Roberto Chiesi). Duh vremena, u kojem se ujedno odvija i sustavni medijski linč protiv pjesnika, konačno kruži dokumentima koji zatvaraju Pasolinijev bijes - stanoviti desničarski filmski žurnal Settimane Incom koji ga izruguje i želi razoriti, a tu su i dva rijetka autorova intervjua.

U sklopu

Granica

Granica

Border, Francuska / Ujedinjeno Kraljevstvo, 2004., Režija: Laura Waddington, dokumentarni

Film ili moć

Film ili moć

Film oder Macht, Zapadna Njemačka, 1970., Režija: Vlado Kristl, igrani

7/64 Leda i labud

7/64 Leda i labud

7/64 Leda und der Schwan, Austrija, 1964., Režija: Kurt Kren, igrani

18

Sloboda

Sloboda

Liberté, Francuska / Portugal / Španjolska / Njemačka, 2019., Režija: Albert Serra, igrani

Prema zakonu

Prema zakonu

Enligt lag, Švedska, 1958., Režija: Peter Weiss, Hans Nordenström, dokumentarni

12. prosinca

12. prosinca

12 dicembre, Italija, 1972., Režija: Giovanni Bonfanti, Pier Paolo Pasolini, dokumentarni

Tommaso

Tommaso

Italija / Ujedinjeno Kraljevstvo / Sjedinjene Američke Države / Grčka, 2019., Režija: Abel Ferrara, igrani

Ženska četvrt

Ženska četvrt

Qaleh, Iran, 1966., Režija: Kamran Shirdel, dokumentarni

Kuća je crna

Kuća je crna

Khaneh siah ast, Iran, 1963., Režija: Forugh Farrokhzad, dokumentarni

1968: Slijepi arhiv

1968: Slijepi arhiv

1968: A Blind Archive, Meksiko, 2014., Režija: Bani Khoshnoudi, dokumentarni

Film Katastrofa

Film Katastrofa

Film Catastrophe, Francuska, 2018., Režija: Paul Grivas, dokumentarni

Bregovi Marlika

Bregovi Marlika

Tappeha-ye Marlik, Iran, 1963., Režija: Ebrahim Golestan, dokumentarni

Cigla i zrcalo

Cigla i zrcalo

Khesht o ayeneh, Iran, 1965., Režija: Ebrahim Golestan, igrani

Krik-el-grito

Krik-el-grito

El Grito, Meksiko, 1968.-1970., Režija: Leobardo López Aretche, dokumentarni

Nema prikazivanja.