Bravo, maestro - Filmovi | Art-kino Croatia

Život Vitomira Bezjaka (Rade Šerbedžija), mladog i prominentnog skladatelja te ugledne javne ličnosti, trebao je dobiti novi uzlet i potvrdu umjetničkog talenta izvedbom njegove prve opere, no već na prvim probama biva prozvan za plagijarizam. Od tog trenutka film počinje tragati za korijenima Bezjakova 'talenta'.

U drugoj polovini 70-ih godina žanr socijalno-kritičkog filma u jugoslavenskoj je kinematografiji postao jednom od dominanti i mnogi su se redatelji okušali u njemu pa je tako i Rajko Grlić svoju priču o društvenim mehanizmima koji sudjeluju u izgradnji nečije karijere, neovisne od stvarnih vrijednosti, odlučio izraziti upravo njime. Još jednom mu je pri pisanju scenarija suradnik bio Srđan Karanović, a iza kamere Živko Zalar koji je 78' godine na Pulskom filmskom festivalu nagrađen Zlatnom arenom za kameru (zanimljivost je ta da je istu podijelio sa snimateljem Karanovićeva filma Miris poljskog cveća). Zlatnom arenom za najboljeg glumca nagrađen je Šerbedžija, a film je iste godine prikazan u službenoj konkurenciji Cannesa.