Ciklus filmova Piera Paola Pasolinija u Art-kinu - Novosti | Art-kino Croatia

Nakon otvorenja izložbe Pasolini savjest Italije. Riječi, slike, naslijeđe u prostorima Zajednice Talijana Rijeke, u Art-kinu se nastavlja filmski program obilježavanja pedeset godina od tragične i nasilne smrti pjesnika, pisca, dramatičara, esejista, novinara, scenarista i redatelja Piera Paola Pasolinija, jedne od svakako kontroverznih, ali i najvažnijih te umjetnički svestranih i društveno-politički angažiranih talijanskih intelektualnih ličnosti 20. stoljeća.

Program naziva Pasolini 1975. započinje u Art-kinu u petak, 7. studenog u 19 sati projekcijom kratkometražnog filma Skuta (La ricotta, 1963), u kojoj Pasolini parodira holivudske »biblijske spektakle« zbog čega je i uhapšen, i uvodnim razgovorom o Pasolinijevom liku i djelu u kojem sudjeluju profesori, publicisti, filmolozi i prevoditelji njegovih knjiga Tomislav Brlek, Valter Milovan i Saša Stanić.

Večer će se, nakon razgovora, nastaviti projekcijom impresivne biblijske drame Evanđelje po Mateju (Il vangelo secondo Matteo, 1964) o životu Isusa Krista, s početkom u 21 sat.

Protiv snimanja Evanđelja po Mateju bila je jednako desnica i ljevica, kao i sama Katolička crkva koja je očekivala novi skandal na pomolu, ali je film uglavnom, i nevoljko, sve uhvatio nespremnima te se često uza njega navodi podatak kako je prema jednom vatikanskom glasilu Pasolinijevo Evanđelje po Mateju proglašeno najboljim Isusovim prikazom, dok je isti povodom obilježavanja stogodišnjice filma skončao na listi 45 najboljih filmova prema mišljenju samog Vatikana. Evanđelje po Mateju premijerno je prikazano na Venecijanskom filmskom festivalu i dodijeljena mu je druga nagrada, Srebrni lav. Film se redovito nalazi na svim relevantnijim listama najvrjednijih naslova i često se navodi kao najboljim Pasolinijevim sineastičkim djelom.

Nastavak ciklusa, 12. studenog u 20 sati, donosi Pasolinijevu egzistencijalnu dramu Teorema (1968), alegoriju bez jasne priče o tajnovitom posjetitelju koji razara bogatu buržujsku obitelj. Film pripada tzv. mitskoj fazi Pasolinijevog stvaralaštva koju karakteriziraju odmak od realnog i religijskog te okretanje temama inspiriranim djelima klasične Grčke putem kojih se na simboličkoj, alegorijskoj i psihoanalitičkoj razini komentira stvarnost, uglavnom građanstva, viših staleža te državnih i vjerskih institucija.

Dekameron (1971.), Pasolinijeva adaptacija istoimenog kapitalnog djela Giovannija Boccaccia, u Art-kinu se prikazuje 19. studenog u 20 sati, a riječ je o prvom dijelu Trilogije života, temeljene na klasičnim djelima renesansne i arapske književnosti, ujedno i dobitniku nagrade Srebrni medvjed na Berlinaleu.

Ciklus zaključuje Pasolinijev posljednji i svakako najkontroverzniji te najteže gledljiv film – Salò ili 120 dana Sodome, na programu 26. studenog u 20 sati. Priču o posljednjim danima fiktivne talijanske fašističke države čiji predstavnici pripremaju orgije sa sadističkim epilogom, autor je velikim dijelom temeljio na Danteovoj Božanstvenoj komediji i na romanu 120 dana Sodome Markiza de Sadea, a središnji motivi kojima se bavi su okrutnost, bezobzirnost i krajnja bešćutnost fašizma, kao i opasnost koju može predstavljati posjedovanje neograničene moći. Film nudi naglašeno tjeskoban, mračan i beskrajno depresivan prikaz života te sadrži vrlo mnogo nasilnih scena.

Gledajući Pasolinijev opus u cijelosti, njegove pjesme, knjige, eseji, članci i filmovi redovito su izazivali skandale, koji su često bili namjerno potencirani kako bi se autoru oduzela kritička relevantnost, a teme koje su izazivale reakciju stavile u drugi plan. Pritom se često isticala njegova ideološka nedosljednost, jednako iritantna desnici koliko i ljevici (marksist koji je kritizirao komunizam, nevjernik koji je imao istančani ukus za sveto, modernist i eksperimentator koji je utočište nalazio u tradiciji itd.), te osobito njegov otvoreni homoseksualizam.

Art-kinu će ipak u fokusu biti njegovo kinematografsko djelo, čiji korijeni svakako počivaju u neorealizmu, ali ono je od početka bilo samosvojno te sklono simbolici, (auto)referencijalnosti i misaonom eksperimentu, zbog čega se redatelj jednim svojim dijelom stvaralaštva posvetio i filmskoj teoriji. Sâm film Pasolini je okarakterizirao kao 'jezik koji je ispisala stvarnost', dok je ispisujući kamerom svoje poetske filmove u njima, kako reče jedan filmolog, 'pokušao pomiriti Krista, Marxa i Freuda'.

Program se provodi u suradnji sa Zajednicom Talijana Rijeke (Comunità degli Italiani di Fiume).

Ulaznice za filmove su u prodaji, a dostupne su na blagajni Art-kina koja se otvara sat vremena prije početka prve projekcije u danu ili putem stranice CoreEvent. Ulaz na program otvorenja uz film Skuta i uvodni razgovor slobodan je za sve posjetitelje.