Program
1. Mimara Revisited, 29 min, 2010.
režija, scenarij: Danko Volarić
fotografija: Silvestar Kolbar
montaža: Hrvoje Mršić
glazba: Danijel Maoduš
producent: Nenad Puhovski
Zgrada austrougarske gimnazije na brzinu je preuređena u muzej u kojeg je smještena zbirka kontroverznog kolekcionara Ante Topića Mimare. Naziv zagrebački Louvre, kako su mu tepali, najbolje oslikava nade koje su polagane u taj pothvat. Zagrebački Louvre danas zjapi prazan, posjetitelje se može izbrojati na prste, ali su popratne komercijalne aktivnosti – modne revije, aukcije slika, promocije knjiga, susreti zavičajnih klubova – dobro posjećene. Klasična arhitektura austrougarske gimnazije danas je idealna scenografija za kič-manifestacije svakojake vrste. Pokojni donator ionako je smatrao da smo ‘jako primitivan narod’.
2. TDZ – za uspomenu i dugo sjećanje, 30 min, 2010.
režija: Igor Bezinović
fotografija: radnice i radnici TDZ-a, Srećko Horvat, Jovica Lončar, Igor Bezinović (2006.)
Srđan Kokanov, Igor Vincetić, Ljubo Zdjelarević (2007.), Eva Kraljević (2009.), HRT arhiv
montaža. Maida Srabović
producent: Nenad Puhovski
koprodukcija: Zagreb film, ADU
Priča o privatizaciji Tvornice duhana Zagreb, preseljenju njene proizvodnje u Istru i okupaciji zagrebačkog pogona od strane radnika 2006. godine rijedak je primjer pokušaja direktne reakcije radništva na privatizaciju koja je u velikoj mjeri pauperizirala klasnu perjanicu nekadašnje države – radničku klasu. S vremenskim odmakom od četiri godine, ovim je filmom arhiviran fragment hrvatske tranzicije, za uspomenu i dugo sjećanje na sudbine četrdesetak osoba za koje je borba protiv nedodirljive ekonomsko-političke elite bila jedina prihvatljiva opcija.
3. Tri, Goran Dević, 30 min
režija i scenarij: Goran Dević
snimanje: Jure Černec, Tamara Cesarec
tonsko snimanje: Hrvoje Grill, Zlatan Čehić
montaža: Vanja Siruček
suradnik na scenariju: Zvonimir Jurić
producent: Nenad Puhovski
produkcija: Factum 2008 i Mediacentar Sarajevo
Film "Tri" Gorana Devića bavi se sudbinom trojice veterana netom završenih ratova na području bivše Jugoslavije – Hrvatom, Srbinom i Bošnjakom. Njihove ispovijesti, ma koliko mogu biti različite priče onih koji su pucali jedni na druge, govore ponajviše o gorkoj istini svih ratova; jedino se oni koji su međusobno ratovali, mogu doista – razumjeti.
