Zemlja i sloboda

Sinopsis

Godine 1936. nezaposleni liverpulski komunist David (Ian Hart) na poziv Republikanske vlade odlazi u Španjolsku kako bi se priključio Internacionalnim brigadama, no pukim slučajem postaje dijelom jedinica POUM-a (Partido Obrero de Unificación Marxista/Radnička partija marksističkog ujedinjenja), nezavisne komunističke stranke naklonjene Trockom, koji se protiv falangista bori na Aragonskom frontu, a u čijim se rovovima, rame uz rame, nalaze muškarci i žene, poput entuzijastične Maite (Icíar Bollaín). Nakon ranjavanja, David odlazi na oporavak u Barcelonu i tamo se, prema prvotnom planu, pridružuje Internacionalnim brigadama koje su pod direktnom sovjetskom kontrolom pa ubrzo shvaća kako se putem propagande izaziva namjerni sukob s 'lijevo' orijentiranim komunistima i anarhistima koji kulminira vatrenim okršajem vladinih jedinica s anarhistima, stoga se David odlučuje na povratak u matičnu jedinicu. No samo kako bi shvatio da nakon službene osude i zabrane POUM-a frakcijski sukob postaje važniji od onog s frankističkim snagama.

Nakon čitava tri desetljeća bavljenja temama iz života britanskih radnika, dugogodišnji tandem u sastavu: redatelj Ken Loach i scenarist Jim Allen odlučili su se snimiti povijesno-političku dramu Zemlja i sloboda smještenu u razdoblje Španjolskog građanskog rata. Iako je na tu temu bio snimljen već priličan broj filmova, ovaj je pak bio prvi koji se direktno bavio problemom frakcijske podjele na ljevici i sukobom vladinih snaga s 'trockistima' i anarhistima, osuđujući za isti Komunističku partiju SSSR-a, što je izazvalo svojevrsne kontroverze, no oni koji su čitali memoare Georga Orwella Kataloniji u čast (Homage to Catalonia, 1938.), što ih je autor napisao neposredno nakon povratka iz Španije, otkrili su mnoge podudarnosti između knjige i scenarija. Film je premijerno prikazan u Cannesu 1995. godine gdje je osvojio nagradu međunarodnog udruženja kritičara FIPRESCI te onu Ekumenskog žirija, a potom i Europsku filmsku nagradu za najbolji film.