Čitajte u Art-kinu | Filmski klub | Art-kino Croatia, Rijeka

Otporna na Hollywood.

Ogledi iz dekonstrukcije tvornice snova.

Mima Simić, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2009.

Protiv gledateljske pasivnosti Svima koji prate domaću kritičku produkciju posvećenu filmu, Mimu Simić ne treba posebno predstavljati. Ipak, s obzirom da su mjesta gdje se opširnija kritika o filmu može pronaći poprilično opskurna (čitaj: Hrvatski filmski ljetopis, Filmoskop Trećeg programa hrvatskoga radija), ponekom filmofilu vrijedna je kritičarka mogla ostati i nezapažena. Dakako, opasku o opskurnosti dva navedena medijska prostora ne treba shvatiti kao kritiku upućenu na njihovu adresu, već kao sumornu sliku stanja pisanja o filmu. ...više»

S Jimom na kavi

Džim Džarmuš, ur. Ludvig Hercberg

prev. Miša Stojiljković, Hinaki, Beograd, 2003.

U svojoj knjizi Popularna kultura John Fiske izlaže zanimljivu, i iskustveno provjerljivu konstataciju, da energija koju popularna kultura generira često navodi da se njezini obožavatelji i sami okušaju u stvaralaštvu. Najčešći primjeri regrutiranja fanova u autore pronalaze se u glazbi, ali dakako da nisu rijetki ni oni u filmu. Kad se već dotičemo Jima Jarmuscha (r. 1953.), kultnog i financijski rubnog, dakle štono se kaže - nezavisnog američkog redatelja, onda nam je za reći da ...više»

Kao na filmu

Ogledi 1965-2008.

Petar Krelja, Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb, 2009.

Započevši svoje ozbiljnije promišljanje sedme umjetnosti tijekom šezdesetih i profiliravši se kao filmski kritičar, Petar Krelja (1940) je u istome desetljeću debitirao i kao filmski redatelj dokumentarnim filmom Ponude pod broj... (1969). U godinama što su uslijedile realizirao je mnoštvo zapaženih dokumentaraca i stekao status redatelja sklonog društvenoj kritici i biranju socijalnih tema. Deset godina pak nakon dokumentarnog, uslijedio je i igrani debi omnibusom Godišnja doba (1979). Od tada pa do danas realizirao je mnoštvo ...više»

Kraće, ali bolje

Moj prvi film 2. Deset slavnih redatelja govori o svom prvom filmu

ur. Stephen Lowenstein, prev. Miljenka Buljević, Propeler film, Zagreb, 2008.

Po već dobro uhodanoj praksi komercijalno uspješnih filmova znamo da oni gotovo uvijek dobivaju nastavke. Upravo se to dogodilo i knjizi Stephena Lowensteina Moj prvi film objavljenoj 2001. (kod nas prevedenoj 2006.) čiji je nastavak i sam naslovljen u pravom celuloidnom duhu – Moj prvi film 2. Formom, knjiga je istovjetna prethodnoj; urednik je skupio redatelje raspoložene za razgovor o svojim filmskim debijima, postavio im pitanja o mukama i radostima stvaralaštva, a oni su mu ...više»

Podsjetnik na tradiciju

Ogledi o hrvatskom dokumentarcu,

Zoran Tadić, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2009.

U razmaku od samo dva mjeseca hrvatska je kultura 2007. godine izgubila dvije figure od neprijeporne važnosti za domaći film. Prvi je bio Ante Peterlić (r. 1936.), a drugi Zoran Tadić (r. 1941.). Obojica su se filmom aktivnije počeli baviti šezdesetih godina pišući za Studentski list i Polet, zdušno se zalažući za revalorizaciju američkoga filma, osobito žanrovskog prema kojem je naša sredina gajila neskriven deprecijativan odnos. Iako je svatko od njih ostao upamćen po jednom ...više»

Epitaf velikoga filmologa

Povijest filma: rano i klasično razdoblje

Ante Peterlić, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008.

U akademskome miljeu oduvijek su bile rijetke osobe poput Ante Peterlića (1936-2007). Osobe koje ne samo da posjeduju zavidnu teorijsku naobrazbu koja im osigurava poštovanje unutar struke u kojoj djeluju, već širem puku tu istu struku i sinegdohalno predstavljaju jer ih ljudi s njome, najčešće zbog medijske eksponiranosti, poistovjećuju. Naime, unatoč poziciji znanstvenoga autoriteta, Peterlić se nikad nije skanjivao od ideje da razmišljanja o određenoj problematici svoga područja bavljenja, širem auditoriju predstavi jezikom oslobođenim zahtjevnije terminologije. Za njegovu popularnost na našim prostorima mnogo su učinile ...više»

Muke debitanata

Moj prvi film. Dvadeset slavnih redatelja govori o svom prvom filmu,

ur. Stephen Lowenstein, prev. Miljenka Buljević, Propeler film, Zagreb, 2006.

Od pedesetih godina dvadesetoga stoljeća, točnije, od francuskoga novoga vala, potječe danas uvriježeno mišljenje da je redatelj ključna stvaralačka osobnost u realizaciji filmskoga djela. Tada je ideja o autorskoj kinematografiji po prvi put uobličena u časopisu Cahiers du Cinéma kao opravdani otpor filmskoj industriji kojom su vladali producenti, a koja je svojim velikim dijelom počivala na književnim adaptacijama. Naspram takvom pristupu sedmoj umjetnosti, u čijim je okvirima teško ostvariti djela koja će biti obilježena inventivnošću ...više»

U potrazi za onim što nedostaje

Film... Politika... Subverzija? Bilješke o autorskim politikama/poetikama

Marijan Krivak, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2009.

Iako se u povijesti kinematografije politički film javlja relativno rano sa sovjetskim revolucionarnim filmom, vremenski smještenim u razdoblje od polovice 1920-ih do polovice 1930-ih s reprezentativnim djelima S. M. Ejzenštejna, A. P. Dovženka, V. I. Pudovkina i D. Vertova, ta se sintagma najčešće koristi za ostvarenja s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih obilježena političkom tematikom. Ono što je u tome periodu osobito zanimljivo je da se pod utjecajem globalne političke situacije (blokovska podjela, lokalni ratovi, ...više»